Roscosmos Soyuz, Space X Dragon Crew, Boeing CST-100 Starliner - što slijedi?
Danas je iz svemirske luke Baikonur uz pomoć rakete Soyuz
uspješno lansirana ekspedicija 58 prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS),
prva nakon neuspješnog lansiranja ekspedicije 57 u listopadu 2018.
Lansiranje Soyuza s posadom. Pogled s ISS-a.
Foto: ESA/Alexander Gerst
Posadu ekspedicije 58 čine Oleg Konenenko (Roscosmos),
Anne McClain (NASA) i David Saint-Jacques (CSA). Oni će na ISS-u provesti
slijedećih šest i pol mjeseci, radeći na brojnim eksperimentima i na održavanju
same postaje.
Članovi posade ekspedicije 58
Foto: NASA
Anne McClain bi trebala biti jedan od posljednjih
astronauta Nase koji su letjeli do ISS-a ruskim svemirskim brodovima Soyuz od
2011. godine kada je umirovljen Space Shuttle. Nasa Rusima trenutno plaća nešto
preko 70 milijuna USD po sjedalu za transport njezinih astronauta do ISS-a.
Nasa je ranije najavila raskid ugovora s Rusima i prelazak na privatne američke
svemirske brodove. No, kako su oba programa u zaostatku (Space X i Boeing),
pojavio se problem: Rusima treba oko dvije godine za izgradnju jednog Soyuza i
kako su Amerikanci dali naznaku da prestaju s narudžbama letova, Rusi su
smanjili proizvodnju Soyuza. Tako su Amerikanci došli u nezgodnu situaciju da
neće imati kako doći do ISS-a u slučaju da njihovi programi budu ponovo
odgođeni.
Nastojanje Amerikanaca da osiguraju letove svojim
astronautima s američkog tla nije samo stvar ponosa, već i ekonomskog interesa
kroz koji bi se angažirala industrija diljem SAD-a.
Što slijedi?
Space X je najavio prvi let svojeg Dragona Crew, ali bez
posade, već za 7. siječnja 2019. godine te ako let uspije, prvi let s posadom
bi mogao biti već u ljeto 2019. Kompanija
Space X je još 2012. godine započela s dostavom tereta na ISS u okviru Nasinog
Crew and Cargo programa.
Boeing je izgradio svoj novi svemirski brod CST-100
Starliner i prvi let bez posade se očekuje u ožujku 2019. godine, dok bi prvi
let s posadom trebao krenuti u kolovozu 2019. Ovih dana je započelo tromjesečno testiranje broda, tzv. stres test, kojim se simuliraju svi uvjeti od lansiranja, boravka u svemiru, pa do povratka na Zemlju.
Astronaut Joe Cassada trenira na simulatoru CST-100
Foto: NASA
Nasa je vodila cijeli proces i postavljala
tehničke, sigurnosne i financijske kriterije za sudjelovanje u programu. Prva
posada za oba svemirska broda je izabrana i trenutno prolaze obuku na
simulatorima svemirskih brodova na kojima će letjeti. Nasa razvija i vlastiti
svemirski brod Orion, no on nije ni izdaleka blizu završetka u odnosu na
privatnu konkurenciju, iako je prvi let bez posade izvršen još 2014. godine. Raketa
nosač pod nazivom SLS (Space Launch System) nije imala niti jedan probni let i
neizvjesno je hoće li do njega uopće doći. Za to vrijeme je Space X izvršio let
svoje nove i najveće rakete Falcon Heavy.
Astronauti koji će letjeti svemirskim brodovima Dragon Crew i CST-100 Starliner
Foto: NASA
Rok trajanja ISS-a je za sada planiran do 2024. godine uz
mogući produžetak rada. No, svi dionici ISS-a imaju pogled usmjeren prema orbiti
oko Mjeseca (i Marsa) tako da postoji mogućnost slične međunarodne suradnje na
novi uzbudljivim svemirskim projektima.
