Što astronauti jedu u svemiru?

Što astronauti jedu u svemiru?

Od samih početaka letova u svemir s ljudskom posadom postavljalo se pitanje što će astronauti jesti, i mogu li uopće nešto jesti dok borave u svemiru u uvjetima mikrogravitacije (u javnosti poznatija kao „bestežinsko stanje). Jurij Gagarin je bio i prvi astronaut koji je pokušao nešto jesti u svemiru: imao je izbor od dvije tube mesne paštete i jednu tubu čokoladne kreme. Kako su letovi u orbiti postajali duži, odnosno trajali po nekoliko dana, trebalo je riješiti i hranu za astronaute. Astronauti su se često žalili da im je hrana u svemiru neukusna, s okusom „na stiropor“.

Photo: Goran Nikolašević

Problem je u ljudskom organizmu koji nije pripremljen za te uvjete. U uvjetima mikrogravitacije tijelo drugačije funkcionira, pogotovo sustav tekućina u tijelu. Na Zemlji sila teže određuje na koji način će srce pumpati krv, dok je u svemiru srce „zbunjeno“ i pumpa svom snagom u glavu jer nema gravitacije, tako da astronautima prvih dana popucaju kapilare u nosu, očima i jeziku. Zbog toga u jeziku privremeno izgube dobar dio osjeta okusa, a u nosu mirisa. No, s druge strane, refleks gutanja nije izgubljen u bestežinskom stanju i astronauti su vrlo brzo savladali tehniku gutanja hrane i tekućine u ovim novim uvjetima.

Photo: screenshot MIT astronautics

Tube s hranom su vrlo brzo napuštene jer su često bile teže od hrane koju su sadržavale. Prerađena i pripremljena hrana se počela pakirati u vakuumirane pvc i aluminijske vrećice u kojima je mogla trajati dovoljno dugo a da se ne pokvari.

Jedan od prvih problema s kojima su se astronauti susreli jesu mrvice hrane. U bestežinskom stanju sve što nije učvršćeno pluta po prostoru, tako da su mrvice počele stvarati prve probleme: od smetanja astronautima dok se kreću i borave u svemirskom brodu, do ulaska mrvica u opremu što je znalo uzrokovati kvarove. Jedan od glavnih krivaca je bio kruh. Problem je riješen upotrebom tortilja umjesto klasičnog kruha. Tortilje se ne mrve i imaju dulji rok trajanja.

S godinama se razvijala i oprema za pripremu hrane u svemirskim brodovima, tako da su već posade na Apollo misijama imale mogućnost korištenja tople vode i rehidracije hrane, napravljene su i prve grijalice za hranu.

Video: Canadian Space Agency (CSA)/Chris Hadfield

Značajan napredak je ostvaren na svemirskoj postaji Skylab, gdje su astronauti imali veliki izbor hrane: 72 različita obroka. 15% obroka je bilo zamrznuto. Zabranjen je alkohol, a gazirana pića su također izbačena iz uporabe zbog drugačijeg ponašanja mjehurića u uvjetim mikrogravitacije, što je astronautima izazivalo probleme za vrijeme letova Space Shuttle-a. No, ipak je napravljeno specijalno pivo kojega su astronauti kušali u svemiru, no nije učestalo.

U novije vrijeme, pogotovo na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), astronauti dobiju svježe voće i povrće koje se doprema teretnim svemirskim brodom.

Photo: NASA

Na ISS-u se dio vode reciklira i pretvara u pitku vodu, a dio vode astronauti dobiju u pošiljkama na teretnim brodovima. Dio vode se priprema u pogonima tvornice Thales Alenia Space u Torinu (Italija), i to posebno za ruske astronaute, a posebno za ostale. Naime, ruski astronauti preferiraju drugačiji mineralni sastav vode i drugačiji okus.

Photo: Goran Nikolašević

Prvi aparat za espresso kavu je donijela, naravno, Talijanka Samantha Cristoforetti 2015. godine. Uređaj je izgrađen i prilagođen uvjetima mikrogravitacije i može pripremati espresso kavu, čaj i vruću čokoladu.

Photo: ESA/ASI

Video: NASA

Neki od osnovnih kriterija za hranu koja smije služiti za prehranu astronauta u svemiru su da se lako i sigurno može skladištiti, uz rok trajanja od barem 18 mjeseci, da ju je lako pripremiti i konzumirati u uvjetima mikrogravitacije, i svakako treba zadovoljavati uravnotežene nutricionističke kriterije.

Optimalna prehrana, uz redovito vježbanje, je vrlo bitna u borbi protiv posljedica boravka astronauta u uvjetima mikrogravitacije. Neke od negativnih posljedica su gubitak koštane mase, atrofija mišića, i neravnomjerna potrošnja proteina, masti i vitamina D. Zbog toga liječnici i astronauti blisko surađuju u sastavljanju dnevnih menija. Neki od astronauta su počeli koristiti novu aplikaciju pod nazivom EveryWear. Astronaut jednostavno skenira bar kod na pakiranju hrane, izabere obrok za kojeg radi proračun: doručak, ručak, večera ili međuobrok, i doda podatak koliko je popio vode prije toga. Aplikacija sadrži podatke o svoj hrani koja se nalazi na ISS-u, uključujući i rusku hranu. Dodatna vrijednost aplikacije je to što povezuje astronaute s prehrambenim stručnjacima na Zemlji. Na taj način stručnjaci primaju sve važne informacije i mogu predložiti najbolju kombinaciju obroka za zdrav boravak na postaji. Prvi astronaut koji je koristio ovu aplikaciju je Thomas Pesquet, francuski i ESA-in astronaut. On je za vrijeme svoje šestomjesečne misije napravio više od 1200 unosa u aplikaciju.

Photo: ESA

U zadnje vrijeme astronauti traže da im hranu pripremaju nacionalni chefovi prema njihovim željama, tako da su na primjer Thomasu Pesquetu hranu pripremali francuski kuhari, a Samanthi Cristoforetti, Luci Parmitanu i Paolu Nespoliju talijanski kuhari. Nešto od talijanske hrane pripremljene za astronaute sam imao priliku i sam kušati. Jače je začinjeno od normalne hrane zbog osjeta okusa u bestežinskom stanju.

Photo: Goran Nikolašević

Photo: Goran Nikolašević

Već se dosta dugo rade eksperimenti s uzgojem vlastite hrane. Na ISS-u je uzgojeno nekoliko generacija salate, a uspješno su uzgojeni i cvjetovi tikvice. U početku nije bila dozvoljena konzumacija uzgojenog povrća, već su se uzorci nakon berbe analizirali na ISS-u, ili s posadom koja se vraćala na Zemlju slali u zemaljske laboratorije. Tek su u zadnjem desetljeću astronauti dobili dozvolu za konzumaciju povrća uzgojenog gore.

Photo: NASA

Photo: NASA

Photo: NASA