Soyuz MS-10 - što do sada znamo
14. listopada 2018. - nove informacije
Ruska svemirska agencija Roskosmos je objavila preliminarne rezultate istrage neuspjelog lansiranja svemirskog broda Soyuz MS-10.
Uzrok havarije je nepravilno odvajanje jedne od četiri pomoćne rakete (booster). Tijekom odvajanja gornji dio pomoćne rakete je udario u glavni dio rakete Soyuz što je značajno poremetilo putanju leta i uzrokovalo raspadanje elemenata rakete nosača. Jedan od tih elemenata je udario u drugi stupanj rakete koji nosi svemirski brod s posadom. Izjavu je dao Sergey Krikalev, Izvršni direktor Roskosmosa za letove s posadom. Više pročitajte OVDJE.
Lansiranje
Lansiranje rakete (Soyuz FG serija rakete nosača) i svemirskog broda Soyuz MS-10 je izvršeno 11. listopada 2018. iz svemirske luke Bajkonur u Kazahstanu. Cilj misije je bio prevesti dvojicu astronauta, Nick Hague (NASA) i Alexey Ovchinin (Roscosmos), na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS). Nakon otprilike 2 minute i 40 sekundi došlo je do problema s drugim stupnjem rakete i sigurnosni sustav je odvojio svemirski brod Soyuz te ga u balističkoj putanji vratio natrag na Zemlju. Ono što se za sada zna jest da je escape tower (to je onaj vrh rakete s malim raketnim motorima) odvojen od svemirskog broda Soyuz, a četiri pomoćne rakete (boosteri) su se odvojili od prvog stupnja rakete.
Dvojica astronauta su sigurno prizemljili. Osim nešto većeg opterećenja zbog rotacije svemirskog broda (6-7 g), zapravo nisu imali drugih posljedica. Sustav za spašavanje je izvanredno odradio svoj dio posla.
U normalnim uvjetima raketi nosaču je potrebno 8 minuta i 45 sekundi da postavi svemirski brod Soyuz u odgovarajuću orbitu i nakon toga se otvaraju solarni paneli i komunikacijske antene. Let je usmjeren prema sjeveroistoku kako bi se izbjegle Kina i Mongolija, tako da u slučaju incidenta sve bude u okvirima Kazahstana i Ruske Federacije. U vrijeme lansiranja Soyuza MS-10, ISS je bila udaljena 1445 km od lansirne rampe u smjeru sjeveroistoka, na visini 414 km.
Moguće posljedice za ruski, američki i europski program vezan uz ISS
Roscosmos je već oformio istražnu komisiju čiji je zadatak istražiti uzroke ovog zatajenja rakete nosača te preporučiti korekcije kako bi se izbjegli slični incidenti u budućnosti.
Raketa Soyuz FG je do sada napravila 65 uspješnih letova od predstavljanja novog modela 2001. godine, a svemirski brod Soyuz ukupno 139 letova.
Roscosmos je ranije donio odluku o smanjenju njihove posade na ISS-u s tri na dva člana u periodu dok ne bude lansiran njihov novi znanstveni laboratorij Nauka, a što se očekuje krajem 2019. godine. Ipak, čini se da će i taj plan imati problema jer se na ISS-u trenutno nalazi samo jedan ruski kosmonaut, Sergey Prokopyev. Uz njega su još zapovjednik misije Alexander Gerst (ESA) i Serena Aunon-Chancellor (NASA). Misija 57 je prema planu trebala imati povratak 13. prosinca 2018., no njihov boravak na ISS-u će biti produžen. Ipak, postoji jedno ograničenje, a to je rok trajanja Soyuza koji se nalazi spojen na ISS i s kojim se ekspedicija 57 treba vratiti na Zemlju. Naime, rok do kojega Soyuz može biti spojen na ISS je sredina siječnja 2019. Konkretno, radi se o roku trajanja propelanta (vodikov peroksid) potrebnog za siguran povratak, koji se nakon određenog vremena sam počne raspadati na svoje sastavne dijelove: vodik i kisik. Ako želite saznati više detalja o svemirskom brodu Soyuz TMA-M, posjetite stranicu OVDJE.
Američki program je u posebnom problemu jer kupuju letove od Roscosmosa nakon što je njihov program Space Shuttle umirovljen nakon 2011. godine. Privatne kompanije Space X i Boeing pripremaju svoje svemirske brodove za prijevoz posade do ISS-a, no oba programa značajno kasne. Space X planira prvi let bez posade u siječnju 2019., dok Boeing planira prvi let bez posade u ožujku 2019. Prvi letovi s posadom bi trebali biti u lipnju 2019. (Space X) odnosno u kolovozu 2019. (Boeing). Dakle to su testni letovi. Prvi operativni let se planira ne prije kolovoza 2019.
Ako se ne riješi problem Soyuza do tada, NASA, ESA, JAXA i CSA (Kanadska svemirska agencija) ostaju bez prijevoza na ISS u periodu od gotovo godinu dana. To znači da bi Međunarodna svemirska postaja prvi puta od 2000. godine bila nenastanjena.
Jedina preostala država koja ima sposobnost prijevoza astronauta u orbitu Zemlje jest Kina. No, njihov svemirski brod Shenzhou nije prilagođen pristajanju uz Međunarodnu svemirsku postaju (ima drugačiji docking port).
Ruska svemirska agencija Roskosmos je objavila preliminarne rezultate istrage neuspjelog lansiranja svemirskog broda Soyuz MS-10.
Uzrok havarije je nepravilno odvajanje jedne od četiri pomoćne rakete (booster). Tijekom odvajanja gornji dio pomoćne rakete je udario u glavni dio rakete Soyuz što je značajno poremetilo putanju leta i uzrokovalo raspadanje elemenata rakete nosača. Jedan od tih elemenata je udario u drugi stupanj rakete koji nosi svemirski brod s posadom. Izjavu je dao Sergey Krikalev, Izvršni direktor Roskosmosa za letove s posadom. Više pročitajte OVDJE.
Lansiranje
Lansiranje rakete (Soyuz FG serija rakete nosača) i svemirskog broda Soyuz MS-10 je izvršeno 11. listopada 2018. iz svemirske luke Bajkonur u Kazahstanu. Cilj misije je bio prevesti dvojicu astronauta, Nick Hague (NASA) i Alexey Ovchinin (Roscosmos), na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS). Nakon otprilike 2 minute i 40 sekundi došlo je do problema s drugim stupnjem rakete i sigurnosni sustav je odvojio svemirski brod Soyuz te ga u balističkoj putanji vratio natrag na Zemlju. Ono što se za sada zna jest da je escape tower (to je onaj vrh rakete s malim raketnim motorima) odvojen od svemirskog broda Soyuz, a četiri pomoćne rakete (boosteri) su se odvojili od prvog stupnja rakete.
Fotografija: Alexander Gerst/ESA
Dvojica astronauta su sigurno prizemljili. Osim nešto većeg opterećenja zbog rotacije svemirskog broda (6-7 g), zapravo nisu imali drugih posljedica. Sustav za spašavanje je izvanredno odradio svoj dio posla.
U normalnim uvjetima raketi nosaču je potrebno 8 minuta i 45 sekundi da postavi svemirski brod Soyuz u odgovarajuću orbitu i nakon toga se otvaraju solarni paneli i komunikacijske antene. Let je usmjeren prema sjeveroistoku kako bi se izbjegle Kina i Mongolija, tako da u slučaju incidenta sve bude u okvirima Kazahstana i Ruske Federacije. U vrijeme lansiranja Soyuza MS-10, ISS je bila udaljena 1445 km od lansirne rampe u smjeru sjeveroistoka, na visini 414 km.
Moguće posljedice za ruski, američki i europski program vezan uz ISS
Roscosmos je već oformio istražnu komisiju čiji je zadatak istražiti uzroke ovog zatajenja rakete nosača te preporučiti korekcije kako bi se izbjegli slični incidenti u budućnosti.
Raketa Soyuz FG je do sada napravila 65 uspješnih letova od predstavljanja novog modela 2001. godine, a svemirski brod Soyuz ukupno 139 letova.
Roscosmos je ranije donio odluku o smanjenju njihove posade na ISS-u s tri na dva člana u periodu dok ne bude lansiran njihov novi znanstveni laboratorij Nauka, a što se očekuje krajem 2019. godine. Ipak, čini se da će i taj plan imati problema jer se na ISS-u trenutno nalazi samo jedan ruski kosmonaut, Sergey Prokopyev. Uz njega su još zapovjednik misije Alexander Gerst (ESA) i Serena Aunon-Chancellor (NASA). Misija 57 je prema planu trebala imati povratak 13. prosinca 2018., no njihov boravak na ISS-u će biti produžen. Ipak, postoji jedno ograničenje, a to je rok trajanja Soyuza koji se nalazi spojen na ISS i s kojim se ekspedicija 57 treba vratiti na Zemlju. Naime, rok do kojega Soyuz može biti spojen na ISS je sredina siječnja 2019. Konkretno, radi se o roku trajanja propelanta (vodikov peroksid) potrebnog za siguran povratak, koji se nakon određenog vremena sam počne raspadati na svoje sastavne dijelove: vodik i kisik. Ako želite saznati više detalja o svemirskom brodu Soyuz TMA-M, posjetite stranicu OVDJE.
Američki program je u posebnom problemu jer kupuju letove od Roscosmosa nakon što je njihov program Space Shuttle umirovljen nakon 2011. godine. Privatne kompanije Space X i Boeing pripremaju svoje svemirske brodove za prijevoz posade do ISS-a, no oba programa značajno kasne. Space X planira prvi let bez posade u siječnju 2019., dok Boeing planira prvi let bez posade u ožujku 2019. Prvi letovi s posadom bi trebali biti u lipnju 2019. (Space X) odnosno u kolovozu 2019. (Boeing). Dakle to su testni letovi. Prvi operativni let se planira ne prije kolovoza 2019.
Fotografija: simulator novog svemirskog broda Boeing CST-100 Starliner
Ako se ne riješi problem Soyuza do tada, NASA, ESA, JAXA i CSA (Kanadska svemirska agencija) ostaju bez prijevoza na ISS u periodu od gotovo godinu dana. To znači da bi Međunarodna svemirska postaja prvi puta od 2000. godine bila nenastanjena.
Jedina preostala država koja ima sposobnost prijevoza astronauta u orbitu Zemlje jest Kina. No, njihov svemirski brod Shenzhou nije prilagođen pristajanju uz Međunarodnu svemirsku postaju (ima drugačiji docking port).
